Zašto učenike treba poticati na neformalno učenje?

Već godinu dana živimo u pandemiji koja je utjecala na sve aspekte naših života.

Školstvo i formalno obrazovanje moraju se prilagoditi svijetu u kojem se sve više aktivnosti prebacuje u digitalni format. I opet si postavljamo pitanje kakva bi doista trebala danas biti škola koja učenike priprema za život?

Jedan od zadataka škole kao odgojno-obrazovne ustanove treba biti poticanje učenika na otvorenost i radoznalost. Učitelji ne bi trebali samo prenositi učenicima znanje, već i prilike da učenici steknu vlastita, neposredovana iskustva.

Svjesni važnosti neformalnog obrazovanja u suvremenom kontekstu potrebe za cjeloživotnim učenjem, odlučili smo posvetiti ovaj članak toj temi.

Također – na kraju bloga ćete saznati kako da svoje učenike motivirate na uključivanje u aktivnosti neformalnog obrazovanja i mobilnosti za mlade uključivanjem u besplatne radionice.

Cjeloživotno učenje – kako pripremiti učenike na izazove života?

Nastavnici kao i šire društvo trebaju biti svjesni da naše obrazovanje ne može pripremiti mlade ljude na sve izazove kojima će se sretati tijekom svog života. Uvjeti u kojima trenutno živimo jednostavno se prebrzo mijenjaju.

Stalna proizvodnja i akumulacija ljudskog znanja koja se danas događa brže nego ikada onemogućuje da netko za vrijeme svog formalnog obrazovanja – koje obično traje do njegove rane odraslosti – nauči sve što će biti važeće i relevantno tijekom cijelog njegovog života.

Tom izazovu doskače se idejom cjeloživotnog učenja.

Pripremiti učenike za cjeloživotno učenje i usaditi im razumijevanje njegove važnosti za njihov život možda je i najvažnija uloga formalnog obrazovanja u današnje vrijeme.

Cjeloživotno obrazovanje ima za cilj stjecanje i održavanje vještina kako bi pojedinci uspješno i u cijelosti mogli sudjelovati u društvu i kretati se na tržištu rada, navodi Vijeće Europske Unije u svojoj preporuci iz 2018. godine.

Kada govorimo o cjeloživotnom obrazovanju, nezaobilazan je pojam 8 ključnih kompetencija koji predstavljamo u sljedećem odlomku.

Kompetencije za cjeloživotno učenje

Spremnost i sposobnost za cjeloživotno učenje ne postiže se usvajanjem postojećeg znanja, već zahtijeva razvoj kompetencija učenika. Učenje orijentirano prema stjecanju kompetencija osim znanja nastoji razvijati i vještine i stavove.

Vijeće Europske Unije identificira 8 ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, čiji se razvoj smatra esencijalnim za osobno ispunjenje, zdravlje, zapošljivost i socijalnu uključenost svih europskih građana. Ove kompetencije trebaju osposobiti mlade da tijekom ostatka života traže prilike za daljnje obrazovanje koje odgovara na izazove situacija u kojima se nađu.

Infografika 8 ključnih kompetencija

Pristupi koji su usmjereni na razvoj kompetencija učenika su projektno učenje, učenje kroz umjetnost, istraživanje, iskustveno učenje i učenje kroz rad, te prije svega zahtijevaju aktivno sudjelovanje učenika. Ove metode rada tipične su za aktivnosti neformalnog obrazovanja i mobilnosti mladih.

Neformalno obrazovanje jedan je od oblika cjeloživotnog učenja kao takvog ali i razvijanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Neformalno nije nevažno!

Prije svega, treba ukloniti čestu zabludu u razumijevanju ovog pojma – neformalno obrazovanje ne znači da je ono nestrukturirano, neplanirano ili da se događa slučajno.

Neformalno obrazovanje odnosi se na sve organizirane edukativne aktivnosti izvan formalnih obrazovnih institucija, koje doprinose osobnom i profesionalnom rastu polaznika. Obično se radi o

radionicama
seminarima
tečajevima
volonterskim programima
programima razmjene mladih ili učenika
raznim projektima i dr.

Važno odličje neformalnog obrazovanja je da je ono neobavezno, a sudjelovanje polaznika temelji se isključivo na njihovom interesu i motivaciji. Kroz aktivnosti neformalnog obrazovanja mladi imaju priliku učiti i baviti se temama s kojima se nisu imali priliku susresti u sklopu formalnog obrazovanja, zbog čega ono ima komplementarnu ulogu u odnosu na školu.

Neformalno obrazovanje koristi se metodama participativnog i iskustvenog učenja, naglašava aktivnost i odgovornost osobe koja uči i postavlja naglasak na razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje i transverzalnih vještina, tzv. soft skillsa.

Prilike za upoznavanje drugih kultura

Jedan od oblika neformalnog obrazovanja su i projekti mobilnosti za mlade u sklopu raznih EU programa. Ističemo Erasmus+ program za obrazovanje, trening, mlade i sport i Europske snage solidarnosti – za razvoj solidarnosti u europskog društvu putem aktivnosti volontiranja, stažiranja i zaposlenja.

Specifičnost projekata mobilnosti za mlade kao oblika neformalnog obrazovanja je naglasak na razvoju socijalne kompetencije i upoznavanju drugih kultura, za što u formalnom sustavu često nedostaje prilika.

Zanima vas kako izgleda iskustvo međunarodne mobilnosti iz perspektive samih mladih?

Pročitajte na blogu o iskustvu naše polaznice Ane koja je sudjelovala u dvije razmjene mladih u organizaciji Outward Bounda!

Zašto mladi u Hrvatskoj ne iskorištavaju prilike za učenje kroz mobilnost?

EU projekti mobilnosti za mlade predstavljaju mogućnost za sudjelovanjem u organiziranim, edukativnim aktivnostima za mlade koji im omogućuju da putuju i upoznaju vršnjake iz drugih europskih zemalja, stječu nova iskustva, vještine i znanja, vježbaju se samostalnosti i odgovornosti – uz pokrivene troškove iz projektnih budžeta.

Iz našeg iskustva organizacije koja šalje i ugošćuje mlade u sklopu raznih međunarodnih programa, proizlazi da je znatno veći broj mladih iz inozemstva koji dolaze u Hrvatsku na sudjelovanje u projektima mobilnosti od broja mladih iz Hrvatske koji su spremni otići u inozemstvo na aktivnost neformalnog obrazovanja!

Iz direktnog kontakta s mladima, njihovim roditeljima i nastavnicima zaključili smo da postoji nedovoljna informiranost o mogućnostima i dobrobiti uključivanja u međunarodne projekte mobilnosti za mlade. Brojna su pitanja i nedoumice o tome o čemu se kod takvih projekata radi, tko ih organizira, tko snosi troškove, je li sudjelovanje sigurno, kakav je proces prijave i koje su obveze sudionika. Iz nedostatka informacija često proizlazi strah, skeptičnost i odustajanje od sudjelovanja.

Tome smo odlučili doskočiti pomoću naših volontera Europske snage solidarnosti koji u sklopu svog projekta „Make a change!“ 11 mjeseci volontiraju u našoj organizaciji. Oni će svoje iskustvo neformalnog obrazovanja i volontiranja u inozemstvu podijeliti sa srednjoškolcima diljem Hrvatske.

Radionice za srednjoškolce o mogućnostima mobilnosti

Kako bismo mlade informirali o mogućnostima uključivanja u projekte mobilnosti kroz programe Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti i motivirali ih na uključivanje u iste provodimo besplatne radionice u dogovoru sa srednjim školama diljem Hrvatske. Učenici će kroz radionice saznati direktno od osoba koje rade s mladima na međunarodnoj razini i samih međunarodnih volontera:

što su EU projekti mobilnosti za mlade i koje vrste projekata postoje?
Gdje pronaći pravi projekt u skladu s vlastitim interesima i kako se prijaviti?
koje sve teme pokrivaju međunarodni projekti za mlade i tko ih organizira?
kako da se oni aktivno uključe u osmišljavanju istih projekata?
što mogu dobiti sudjelovanjem u projektima mobilnosti?

Pročitajte više o iskustvima inozemnih volontera na dugoročnoj službi u Outward Boundu kroz Erasmus+ program na našem blogu!

Prijave

Besplatne radionice provodimo u dogovoru sa srednjim školama iz cijele Hrvatske. Javite nam se što prije popunjavanjem online obrasca – broj radionica je ograničen!

Kontaktirat ćemo vas e-mailom u roku od dva radna dana kako bismo dogovorili termin provedbe radionice.

Prijavi svoj razred na radionicu!